INTERVJU: DAROVITOST U FOKUSU

Razgovor sa stručnjakom

Savjetnica za darovite u InnoLab istarskom centru za darovitost – mr. sc. Barbra Kristofich Ambruš, dipl. psih., prof.

Mr. sc. Barbra Kristofich Ambruš, dipl. psiholog, prof. bivša je učenica Srednje škole “Mate Blažina” iz Labina koja se područjem darovitosti bavi od srednjoškolskih dana. Prvi mentor bio joj je Zoran Ivezić Passini, dipl. psiholog iz Pule koji je prvi provodio identifikaciju darovitih učenika u okviru Samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje Pula još prije 40 godina širom Istre i usko je surađivao s psihologom Ivanom Korenom s kojim je je napisao i nekoliko članaka i knjiga iz područja darovitosti. Barbra je bila identificirana kao darovita učenica u 1. razredu srednje škole, inicirala je kao učenica nekoliko programa za darovite učenike dok je bila u srednjoj školi: „Creative SOS: kako se radovati školi i kako glavu trenirati da učenje voli“- radionice kreativnosti; osnovala je grupu za robotiku s Erikom Miletićem i Ivanom Tomašićem te je inicirala grupu za darovite učenike iz područja STEM-a. Pohađala je program za darovite učenike u području psihologije u Istraživačkoj stanici Petnica u Srbiji, te je bila mentor darovitim učenicima na Državnom takmičenju iz fizike čija radnja je osvojila maksimalni broj bodova u svih pet ocijenjenih kategorija i prvo mjesto u kategoriji istraživačkih radova.

Po završetku studija psihologije u Rijeci stekla je naslov magistra znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je upisala doktorat iz psihologije u području darovitosti na istom fakultetu.

Dobitnica je stipendije tri vlade, stipendistica je Istarske županije za darovite učenike, te slovenske i malezijske vlade. Ima više od dvadeset godina iskustva u vodećim hrvatskim i međunarodnim korporacijama u upravljanju ljudskim potencijalima, radila je kao konzultantica i edukator za poduzeća u području ICT-a, naftnoj industriji, prehrambenoj industriji, R&D-u te konzultantica Ministarstva znanosti I obrazovanje RH te Ministarstva gospodarstva RH na projektu Nacionalna strategija poticanja inovacija 2012-2020.

Zaklada InnoLab je zajedno sa Srednjom školom “Mate Blažina” Labin suosnivač InnoLab istarskog centra za darovitost. Koji je cilj centra te kako je došlo do ideje osnivanja?

InnoLab istarski centar za darovitost (skraćeno ISCEDAR) osnovan je 16. prosinca 2022. godine u okviru 1. stručnoga skupa Županijskog stručnog vijeća Istarske županije za izvannastavne aktivnosti osnovnih i srednjih škola (nadalje: ŽSV Istarske županije) u 2022./2023. školskoj godini. Centar predstavlja polivalentnu platformu za okupljanje učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola Istarske županije u području darovitosti, a u okviru izvannastavnih aktivnosti u STEM području, kulturi i umjetnosti, poduzetništvu te području društvenih znanosti i jezika. Cilj InnoLab centra izvrsnosti za darovitost jačanje je kapaciteta za osnivanje lokalnih centara izvrsnosti u osnovnim i srednjim školama dionicima u Istarskoj županiji.

Jedan od poticaja za osnivanje ISCEDAR-a su potrebe koje su iskazali sudionici on-line ŽSV-a u 11. mjesecu 2021. godine za inicijativom za umrežavanje odgojno-obrazovnih ustanova u županiji u području darovitosti, a drugi je donošenje Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima iz 10. mjeseca 2022. godine.

Koja su obilježja darovitog djeteta i kako mu pomoći da razvije svoje potencijale?

Pored natprosječnih kognitivnih sposobnosti koje se kreću, ovisno o kriteriju od 3-25% najboljih rezultata u populaciji, to su još i osobine znatiželje, izrazitog interesa i motivacije za određeno područje i vrlo često kao posljedica navedenog natprosječno znanje u jednom ili nekoliko područja interesa. Gornji prag postignuća najviše je određen intelektualnim sposobnostima, međutim emocionalna zrelost i stabilnost su najčešći razlozi zašto darovito dijete nema kontinuitet u realizaciji svojih potencijala i unatoč visokog potencijala može podbaciti u postignuću. Smatra se da su darovita djeca ona koja imaju natprosječna postignuća u više od jednog područja dok talentirana djeca imaju izražen natprosječan uspjeh u jednom području.

Za razvoj potencijala darovitog djeteta su pored emocionalne stabilnosti važni i stabilna i poticajna sredina u obitelji te školskom okruženju i mentor iz područja darovitosti te postavljanje realističnih, ali dovoljno ambicioznih ciljeva u pojedinom stupnju razvoja djeteta za što su odgovorni roditelji i mentor.

Tko je u odgojno-obrazovnom sustavu odgovoran za identifikaciju,edukaciju i razvoj darovitih učenika? Kako unaprijediti postojeći sustav?

Područje identifikacije, edukacije i razvoja darovitih učenika je domena rada školskih psihologa koji kao članovi stručnog tima u suradnji s ravnateljem i pedagogom (i eventualno drugim stručnim suradnicima ovisno o potrebama darovitog učenika) te predmetnim nastavnicima i učiteljima u osnovnim i srednjim školama kreiraju sustav za identifikaciju, edukaciju i razvoj darovitih učenika. Napredniji model razvoja uključuje i centre izvrsnosti koje u nekim zemljama kao Srbija osnivaju neprofitne organizacije uz podršku države (primjer Istraživački centar Petnica koji postoji više od 40 godina), a Hrvatskoj ih osnivaju županije. Za sada su u Hrvatskoj takvi centri osnovani u Varaždinskoj županiji gdje centar postoji od 2002. godine, odnedavno takav centar djeluje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u Istri je Istarski STEM centar izvrsnosti za darovite učenike osnovan 8. prosinca 2022. u suradnji između GSSJD Pazin, Gimnazije Pula, SŠ “Mate Blažine” Labin i Zaklade InnoLab. Važno je naglasiti da se od županije u ovim primjerima očekuje kao glavna zadaća osiguranje financijskih sredstava za djelovanje centra izvrsnosti, dok glavninu rada s darovitima provode škole i eventualno stručni tim u centru. Nije poznato u vrijeme objave intervjua je li i kolika sredstva Istarska županija kao jedna od vodećih uz Grad Zagreb i Primorsko-goransku županiju po BDP-u izdvojila za osnivanje i rad centra izvrsnosti u Istri.

Važno je istaknuti da je još na osnivačkom ŽSV-u na kojem je sudjelovalo 34 učitelja i nastavnika iz cijele Istarske županije zaključeno da je Istri potreban sustavan pristup problematici darovitosti na razini jednog središnjeg koordinacijskog centra za izvrsnost za darovite i mreže specijaliziranih centara po područjima darovitosti. Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba osigurati zakonsku regulativu, financijska sredstva za centre izvrsnosti za darovite i poduprijeti u suradnji s AZOO izradu kurikuluma za rad s darovitima. Istarska županija treba osigurati infrastrukturu, budžet za putne troškove i stipendiranje darovitih učenika.

Koje bi smjernice dali roditeljima pri odgoju darovite djece?

Darovito dijete je prije svega dijete, a nakon toga darovito. Ukoliko mu roditelji i obitelj ne mogu osigurati uvjete za razvoj darovitosti, kontraproduktivno je isticati da je dijete darovito jer dijete samo po sebi taj “teret” visokih očekivanja bez odgovarajuće socijalne podrške niti može niti treba samo nositi.

U jednom američkom istraživanju utvrđeno je da djeca koja znaju da su identificirana kao darovita, u odnosu na djecu koja su darovita, ali nemaju spoznaju o svojoj darovitosti sklonija anksioznosti i depresiji, ali u istraživanju nije prikupljeno dovoljno podataka o tome, je li to vezano uz obiteljsku dinamiku i pritisak od strane roditelja, nedostatak programa za razvoj darovitosti ili neke druge faktore. Tako da treba biti oprezan s etiketiranjem učenika, i u području darovitosti. Ukoliko postoji mogućnost, a nije slučaj da je mentor već prepoznao darovitost kod djeteta, nego su to pretpostavili roditelji, roditelj svakako treba pokrenuti inicijativu da dijete dobije primjerenog mentora s iskustvom u radu s darovitom djecom u području darovitosti. Psiholog koji ima iskustva u radu s darovitim učenicima je svakako dobra mogućnost, makar takvih stručnjaka u Hrvatskoj za sada nedostaje.

U nekim zemljama postoje zasebni razredi za darovite učenike, dok se drugdje primjenjuje individualizirani pristup darovitim učenicima. Koji su benefiti, a koji nedostaci svakog od tih pristupa?

U Hrvatskoj, premda to nije dovoljno istaknuto u javnosti, u području glazbene kulture imamo jedan od najkvalitetnijih sustava u Europi, jer samo još nekoliko zemalja financira glazbene škole iz državnog budžeta, što omogućava kontinuitet u školovanju talentiranih učenika u području glazbene kulture. Također, u većim gradovima kao Split i Zagreb, postoje škole kao MIOC koje upisuju učenici s izvrsnim ocjenama, te često izvrsnim rezultatima na STEM državnim natjecanjima. Škole za vizualnu umjetnost, također upisuju učenike na temelju rezultata na prijemnim ispitima koji uključuju procjene radova učenika. Premda su ovi primjeri vezani više za talent u nekom području nego darovitost, nije upitno da je prednost kod upisa vezana uz učenike s izvrsnim rezultatima u području, a u obzir se uzima i akademska darovitost.

Ono što u Hrvatskoj nemamo, su kao u Americi, škole za darovite učenike koje upisuju isključivo daroviti učenici temeljem postignutih rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti i prijemnog ispita. Učenici u tim školama ističu da su zadovoljniji u tim školama nego u školama koje nisu bile za darovite učenike koje su prethodno pohađali jer su socijalno prilagođeniji te imaju prilagođen kurikulum za darovite učenike. S druge strane rad s darovitim učenicima u našim školama isključivo je prepušten entuzijazmu i volontiranju darovitih mentora za darovite učenike jer ne postoji Pravilnik za rad s darovitim učenicima, a niti budžet koji bi država osigurala u tu svrhu. Daroviti su ovdje ispod “radara” te se ne možemo hvaliti kao zemlja znanja i zemlja izvrsnosti jer to za sada jednostavno nismo. Postoje pojedinačni, hvalevrijedni napori na državnoj razini kao STEM stipendije ili natječaj za projekte i programe za darovitost u školama, ali koja bi škola s budžetom od 4.000,00 EUR bruto mogla napraviti ikakav bitan pomaka u smislu opreme, plaćanja vanjskih suradnika i sl.?

Kriterija za dodjelu sredstava školama na tom natječaju nema, pa nije jasno za koga i po kojim kriterijima su ta sredstva namijenjena i kome se odobravaju? Nedostaje transparentnosti, sustava za upravljanje darovitošću i tumačenja donesenih smjernica od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja RH koje ih je donijelo pa je za sada sve prepušteno ravnateljima, stručnim službama, učiteljima i nastavnicima, a potporni sustavi koji su financirani od strane državnih obveznika ne nude konkretna rješenja.

Zaključno bi Vas zamolili da navedete koje su aktivnosti do sada realizirane u okviru InnoLab istarskog centra za darovitost (ISCEDAR) i koji su planovi za budućnost?

U okviru ISCEDAR-a je do sada, a nakon osnivanja istog 16. prosinca 2022. organizirano nekoliko ŽSV-ova s ciljem prepoznavanja ključne problematike u području darovitosti u Istri u suradnji sa zainteresiranim nastavnicima i učiteljima. ISCEDAR je pokrenuo InnoLab edukacijsku akademiju za darovitost te su održani prvi moduli programa „ArhiKultura“ koji vodi Amneris Ružić-Fornažar, prof. hrvatskog jezika i književnosti i talijanskog jezika te „InnoLab programa darovitosti“ kojeg vodi mr. sc. Barbra Kristofich Ambruš, dipl. psih., prof. U programe su uključeni učitelji, nastavnici i stručni suradnici iz osam istarskih osnovnih i srednjih škola koji u svakom od programa sudjeluju na tri modula koji uključuju radionice, terensku nastavu i rad na projektima, kao i mentoriranje polaznika od strane voditelja radionica. Polaznici “InnoLab edukacijske akademije” s voditeljima programa.

Potpisani su i partnerski sporazumi među školama koje dugoročno imaju stratešku viziju da mogu, žele i hoće sudjelovati na stvaranju okruženja izvrsnosti za učenike.

Kreiranje ove platforme za darovitost rezultat je dugoročne vizije i planiranja koja se događa više od dvije godine u suradnji sa Srednjom školom „Mate Blažina“ iz Labina i ŽSV-om te nizom suradnika u školama na razini Istarske županije. Bez timskog rada i posvećenosti svih uključenih, prije svega bivšeg i sadašnjeg ravnatelja srednje škole iz Labina te voditeljice ŽSV-a i potpore AZOO-a u okviru kojeg djeluje ŽSV ništa od ovog se ne bi događalo te koristim i ovu priliku da u ime cijelog koordinacijskog tima ISCEDAR-a zahvalim svim ravnateljima, školama i učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima koji su prepoznali inicijativu.

Bilješka: informacije iznijete u ovom članku isključivo su odgovornost intervjuera i intervjuirane osobe i ne predstavljaju mišljenja niti stavove drugih osoba niti subjekata navedenih u intervjuu.